Tag
U potrazi za istinom
Gradjanstvo i činovništvo, dakle srednja klasa je u Zagrebu danas jedini pravi nosilac društvenosti. Ton našeg društva je dakle buržoaski s tim manama, da specijalno gradjanski, trgovački i obrtnički naši krugovi ostaju patriotski, oskudijevajući često inteligencijom, a birokratski nemaju novaca… Continue Reading →
Dne 15. prosinca 1863. bude prvi put pjevana Zajčeva opereta “Momci na brod!” i burno primljena od bečkoga obćinstva. Odmah iza toga slijedile su operete “Fitzliputzli”, “Lazaroni”, “Mračnjaci”, “Boysiska vještica”, “U Meku”, “Sonambula”, “Otmica Sabinjanka”, “Sastanak u Švajci”, “Župni sud”,… Continue Reading →
Kad je na početku devetnaestog stoljeća barokni stil po malo izumirao a empire stil u svom razvitku bio naglo zapriječen počelo se tražiti u prijašnjim epohama i stilovima, ne bi li se kako iz raznih elemenata na novo oživio interes… Continue Reading →
U Evropi postoje tri viša naučna sustava: francuski, engleski i njemački. Viši su učevni zavodi u Francuskoj stručne škole, koje imadu zadaću, da mladića odgoje za kakovo praktično zvanje; u visokim se školama u Engleskoj nastavlja nauka gimnazijska, koja teži… Continue Reading →
U muzeju za umjetnički obrt, u četvrtoj sobi prvoga kata, nad vratima, imade zbirka drvenih narodnih preslica. Imade ih jednostavnih, sastavljenih, bojadisanih i neobojanih. Ali svaka je urešena rezbarijama. Neki čudni, rekao bih simbolički znakovi, koluti, trokuti i drugi likovi rese… Continue Reading →
Držim da je sada vrijeme, da se u kratko osvrnem i na samu zgradu, koju nam za preliminarnih 500.000 forinti a faktičnih 700.000 forinti sagradiše poznati stručnjaci, bečki arhitekti Fellner i Helmer. Nije do mene istraživati, što je našu vladu potaklo,… Continue Reading →
Bivši o zemaljskom trošku na XIX. obćoj njemačkoj učiteljskoj skupštini, koja se ove godine 8. 9. i 10. lipnja držala, gledao sam, da se što više tom sgodom u prilog našega napredka koristim. S tog sam polazio ne samo sjednice rečene… Continue Reading →
Apolo i karlovačka prosvjetna društva. U predprošlom broju “Narodnog glasa” izašao je od autora “diletanta” dug članak pod gornjim naslovom. Nije mi svrha ispitivati kako je došao gospodin diletant na nezgrapnu prispodobu mene s pticom, koja nese jaja u tuđa gnijezda,… Continue Reading →
Budimpeštanska izložba postala je i za nas u mnogom obziru znamenitom, ne samo zato, što je Hrvatska i Slavonija iznenadila sviet vrstnoćom, mnogolikošću i jeftinoćom svojih prizvoda, već i zato, što je kućna industrija naših seljaka prvi put prikazana u svojoj podpunosti,… Continue Reading →
Samo potpuna realna škola sa svojim nizom od šest razreda ne računajući razred s praktičnom nastavom u nižoj realnoj školi moći će napraviti nešto značajno za opće obrazovanje. Ne smije se, međutim, prešutjeti da će isprva zacijelo samo mali broj učenika… Continue Reading →
Je li čitanje potrebno? Školska nauka ne podaje đaku svega što je potrebno za naobražavanje uma i oplemenjivanje srca. Česa ne daje školska nauka, to se mora steći dobro uređenim domaćim čitanjem. Zato i ima uza svaki učevni zavod učenička knjižnica…. Continue Reading →
Na južnoj strani bijeloga Zagreba, u ubavoj savskoj ravnici, ovkraj pruge ugarske državne željeznice, kr. se naš botanički vrt stere gotovo u obliku pravilne pačetvorine, koja mjeri 6 1/2 katastralnoga jutra. Glavni mu je ulaz postavljen u os Gunduliće ulice, koja… Continue Reading →
Neki se njemački filozof izjasnio za katedrom kako je dobro sve, što se događa, kojega se načela i u današnje doba pridržavati namjeravamo. Stoga je dobro učinilo privilegirano društvo južne željeznice kada je samo u “Wiener Zeitungu” izvijestilo da se pruga… Continue Reading →
Moderno je doba sa općom naobrazbom proširilo i opet smisao i zanimanje za umjetnost. Svatko hoće, da je uživa, da ju pozna i shvaća. Svatko hoće, da mu ona donosi tipove, formulare za mišljenje u čuvstvovanje; hoće da mu prikazuje njegove… Continue Reading →
29. novembra g. 1874. bude u glavnoj skupštini – posljednjoj Matice ilirske – izabran odbor Matice hrvatske. Matica ilirska nije već dvije godine izdala nijedne knjige. Sada je trebalo, da Matica Hrvatska već ove godine pokaže književnoga ploda. Matica ilirska ugovarala je… Continue Reading →
Akademijski trg Ovaj trg jest produženje Zrinjevca. Ima liepih nasada plemenita drveća i cvieća, pa je sa Zrinjevcem i Sveučilištnim trgom početak velikih nasada, koji će kao glasija okružiti gradski prediel medju Petrinjskom ulicom i Savskom cestom. Na jug sizati će… Continue Reading →
Svijest i srce naroda jest ono sveto gojište i shranište, u kom se prema potreboćama narodnima plemenite misli, plemenite želje i zahtjevi radjaju i čuvaju; pak što narod čestit i nevin polag zakona vječite pravde i istine u svijesti svojoj… Continue Reading →
Svojom spoljašnošću bila je jubilarna izložba nalik – smije li se tako reći – ljepušnoj koketi, koja ne može imponovati svojim bogatstvom i sjajem, no koja ima ukusa, te umije sve na sebi iztači u najboljem, milovidnom svjetlu, a uz… Continue Reading →
U petak u četiri sata poslije podne preminula je u svojoj palači na Katarinskom trgu ugledna hrvatska velikašica Klotilda grofica Buratti u 75 godini života. Odlična pokojnica bolovala je duže vremena od nahlade, kojoj se je prije par dana pridružila upala… Continue Reading →
Izvješća gradska osamdesetih godina spominju redovito nepovoljno zdravstveno stanje i veliki pomor pučanstva (30 ili više ‰), te nalaze uzrok tomu u lošoj kanalizaciji i nezdravim stanovima. Poljednjih godina prestaju takove tužbe, pomor se umanjio na 25 ‰, priljepljive se bolesti… Continue Reading →
Buduć da se u izvanrednom položaju nalazimo, i za povratjenje zakonitog stanja potrèbito je, da imademo zakonitu vèrhovnu glavu: zato izabrasmo jednodušno za bana trojedne kraljevine Barona JOSIPA JELAČIĆA Buzinskoga. Da se naš dèržavni sabor sazove najkasnie do 1. svibnja… Continue Reading →
Početkom 20. stoljeća u Zagrebu je radilo 25 kavana u kojima se moglo, uz kavu i dim cigareta, pojesti komad bečke torte, pročitati desetke europskih novina, razglabati o politici ili odigrati partiju biljara. U inventaru starih zagrebačkih kavana zasigurno ćemo… Continue Reading →
1566. krenuo je Sulejman Veličanstveni sa 100.000 vojnika i 300 topova u pohod na Beč. U mađarskom gradiću Sigetu, silnu će tursku vojsku zaustaviti 2.500 junaka predvođenih Nikolom Šubićem Zrinskim. 300 godina kasnije, sigetski će boj opjevati Franjo Marković, a… Continue Reading →
Otto Wagner je 1894. izabran za profesora na bečkoj Akademiji likovnih umjetnosti. U svom će nastupnom govoru definirati postulate moderne arhitekture, koja mora biti odraz potreba i mogućnosti suvremenog društva, a ne imitacija prošlih vremena. Dvije godine kasnije na njegovu… Continue Reading →
U Parizu je sredinom 12. stoljeća otvoreno drugo europsko sveučilište, čiji će studij filozofije četiri stoljeća kasnije završiti bivši španjolski vojnik Ignacije Loyola. On će s desetoricom studentskih kolega 1535. osnovati crkveni red Družbe Isusove. Ustroj pariškog studija poslužio je… Continue Reading →
1900. je u Parizu organizirana Svjetska izložba, na kojoj će 50 milijuna posjetitelja slaviti ulazak u 20. stoljeće. Pariški će gosti birati između posjeta novoizgrađenom Grand Palaisu, njemačkom paviljonu s motorima Rudolfa Diesela, projekcijama prvih zvučnih filmova ili sportskim borilištima… Continue Reading →
Stigao je i taj dugo iščekivani 14. listopad 1895. Njegovo Veličanstvo Franjo Josip stiglo je jutarnjim vlakom u Zagreb na svečano otvorenje Hrvatskog narodnog kazališta. Nova je zgrada izgrađena na središnjem dijelu tadašnjeg Sveučilišnog trga. Taj će se dio grada… Continue Reading →
Češki protestant Jan Kamensky objavljuje 1638. Veliku didaktiku u kojoj će predstaviti viziju sustava univerzalnog obrazovanja dostupnog svima bez obzira na društveni status, spol ili religiju. U Zagrebu će put do javnog osnovnog školstva potrajati dva stoljeća. 1830. je na… Continue Reading →
Louis Daguerre i William Talbot predstavljaju 1839. u Parizu i Londonu svojim nacionalnim akademijama izume koji će izmijeniti povijest umjetnosti. Talbotova kalotopija i Daguerrova dagerotipija ostat će u povijesti zapamćeni kao preteče fotografije. Sedamnaest godina kasnije prvi će stalni fotografski… Continue Reading →
1851. je u Londonu organizirana velika svjetska izložba. Dok je većina posjetitelja slavila čudesna postignuća industrijske revolucije, dio će umjetničke zajednice osuditi bezdušnu estetiku tvorničke proizvodnje. Iz njihove kritike nehumanosti industrijskog društva proizaći će pokret Arts and crafts. Njemački teoretičar… Continue Reading →
