1900. je u Parizu organizirana Svjetska izložba, na kojoj će 50 milijuna posjetitelja slaviti ulazak u 20. stoljeće. Pariški će gosti birati između posjeta novoizgrađenom Grand Palaisu, njemačkom paviljonu s motorima Rudolfa Diesela, projekcijama prvih zvučnih filmova ili sportskim borilištima pariških Olimpijskih igara.

U Paviljonu de l’Alma izlagat će Auguste Rodin i doseći zenit svoje velike umjetničke karijere. Rodin će iduće godine izlagati i na 9. izložbi secesije u Beču, gdje će iste godine Umjetničku akademiju upisati Ivan Meštrović. U Beču će se 1902. prvi puta susresti slavni francuski kipar i nadolazeća hrvatska zvijezda.

Utjecaj Rodinova naturalizma vidljiv je na Zdencu života, prvom Meštrovićevom remek-djelu nastalom 1905. Sedam godina kasnije Zdenac života postavljen je u podnožje kamenog amfiteatra ispred ulaza u Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu. Odatle će brončana tijela muškaraca, žena, djeteta i starca isprepletena u zagrljaju oko izvora vode pozivati Zagrepčane na proslavu života u svim njegovim mijenama.

U Umjetničkom je paviljonu u Zagrebu 1910. organizirana izložba na kojoj će Meštrović predstaviti skulpture iz Kosovskog ciklusa inspiriranog srpskim nacionalnim mitovima. Iduće će godine preseliti u Rim gdje će se proslaviti prvom nagradom za kiparstvo na svjetskoj izložbi umjetnosti.

Nakon 1. svjetskog rata Meštrović će 20 godina boraviti u Zagrebu u kojem će projektirati Dom likovnih umjetnosti, a u nasljeđe će Zagrepčanima ostaviti i svoj atelijer u Mletačkoj ulici.