Louis Daguerre i William Talbot predstavljaju 1839. u Parizu i Londonu svojim nacionalnim akademijama izume koji će izmijeniti povijest umjetnosti. Talbotova kalotopija i Daguerrova dagerotipija ostat će u povijesti zapamćeni kao preteče fotografije. Sedamnaest godina kasnije prvi će stalni fotografski obrt u Zagrebu otvoriti Franjo Pommer. Zagrebački će fotografski obrtnici ubrzo izbrusiti svoj zanat i početi osvajati nagrade na gospodarskim izložbama. 

Uspješni obrtnici uskoro će evoluirati u umjetnike. Fotografska tvrtka Rudolfa Mosingera i Lavoslava Breyera postat će tako artistički zavod.

1895. braća Lumiere patentiraju kinematograf, a već iduće godine prvi će se filmovi prikazivati u Zagrebu. Mosinger i Breyer organizirali su 8. listopada 1896. prvu zagrebačku kino predstavu. Predstava je reklamirana kao Edisonovo tehnološko čudo koje je u stanju prikazivati živuće fotografije.

Kino projekcije održane su u Hrvatskom domu, u dvorani pjevačkog društva Kolo, gdje je danas Akademija dramskih umjetnosti. Te su jeseni Zagrepčani za 1 forintu mogli gledati Lumierove filmove Polazak biciklista, Borbu žena ili Dolazak vlaka na stanicu. Putujući kino prikazivači idućih će godina redovito dolaziti u Zagreb, dok će se prvo stalno kino Union otvoriti u Gajevoj 1906.

Gradska će elita još neko vrijeme izbjegavati kino kao mjesto jeftine zabave za neobrazovane mase. Pet godina kasnije talijanski će filmski teoretičar Ricciotto Canudo proglasiti film sedmom umjetnošću.