1851. je u Londonu organizirana velika svjetska izložba. Dok je većina posjetitelja slavila čudesna postignuća industrijske revolucije, dio će umjetničke zajednice osuditi bezdušnu estetiku tvorničke proizvodnje. Iz njihove kritike nehumanosti industrijskog društva proizaći će pokret Arts and crafts. Njemački teoretičar pokreta Gottfried Semper inspirirat će 1880. 

Izidora Kršnjavog na osnivanje zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt. Muzeju će se 1882. pridružiti Obrtna škola u kojoj će se prve školske godine obučavati 7 stolara, 7 bravara, 4 klesara i 2 kipara.

Njihove će vještine biti nužne tijekom restauracije potresom pogođene Zagrebačke katedrale. Kohabitacija škole i muzeja planirana je za novu zgradu, koja će biti izgrađena 1888. na tadašnjem sajmištu a današnjem Trgu Republike Hrvatske.

Projektant muzejske palače, izgrađene u stilu njemačke renesanse, bio je Herman Bollé. Ovaj će njemački arhitekt postati 1890. i prvi ravnatelj muzeja, za koji će dizajnirati izložbene vitrine i namještaj. Svečano će se otvorenje muzeja odgađati nevjerojatnih devetnaest godina, sve do 1909. kada Bollé podnosi ostavku.

Obrtna škola će u novoj zgradi, osim bravarskih i stolarskih radionica, dobiti atelijere za keramiku, lončarstvo, crtanje i dekorativno slikarstvo. Četiri godine nakon izgradnje, nova će zgrada udomiti i prvu Graditeljsku školu u Zagrebu.

Učeći projektno prema Bolléovim nacrtima, budući su obrtnici usvajali visoke umjetničke standarde, koje će današnje strukovne škole teško doseći.