3. lipnja 1607. na Gornjem je gradu svečano otvorena isusovačka gimnazija. Time je Zagreb postao dijelom najveće školske mreže u povijesti europskog odgoja i obrazovanja. Isusovački nastavni plan Ratio Studiorum postavit će školovanje europske elite na humanističke temelje gramatike, retorike, logike, aritmetike, geometrije, glazbe i astronomije.

1854. otvara se prva zagrebačka realna gimnazija. Novo će doba zahtijevati usklađivanje obrazovnih programa s potrebama liberalnog tržišta za prirodnim znanostima, tehnologijom, inženjerstvom i matematikom.

Četrdeset godina kasnije gornjogradska školska zgrada postat će međutim pretijesna. Izidor Kršnjavi raspisuje 1894. prvi javni natječaj za arhitektonski projekt novih škola. Na današnjem Rooseveltovom trgu, Kršnjavi planira duž rubova školskog foruma smjestiti devet obrazovnih i kulturnih ustanova. No zbog nedostatka novca, odustaje od gradnje prirodoslovnog i arheološkog muzeja, glazbenog zavoda, konvikta i crkve sv. Blaža.

Donesena je odluka o gradnji zgrade triju škola koje će koristiti zajedničku gimnastičku dvoranu. U sjevernom krilu smještena je trgovačka škola, u južnom klasična gimnazija, a u istočnom nova zagrebačka realka. Neorenesansna palača zagrebačkih srednjih škola izgradit će se u manje od dvije godine. Svoja će vrata otvoriti 1. lipnja 1896.

Nastavni sadržaji i didaktika 19. stoljeća ostat će uglavnom nepromijenjeni i u današnje doba digitalnih tehnologija.