Godine 1900. broj se stanovnika Zagreba povećao na 61.000. Iduće godine, Milan Lenuci će izraditi nacrt uređenja Zapadnog perivoja od današnjeg Trga Republike Hrvatske do Botaničkog vrta. Na njegovom će južnom dijelu, Lenuci predložiti izgradnju sportskog parka. Sportski su se sadržaji tamo uostalom već udomaćili. 

Na današnjem Marulićevom trgu zimi se klizalo, a ljeti igrao tenis. Na tamošnjoj će se ledini 1906. odigrati i prva zagrebačka nogometna utakmica. Međutim, uskoro će gradsko poglavarstvo parcelu na Marulićevom trgu donirati Zemaljskoj vladi za smještaj nacionalnih kulturnih ustanova, pa će sportaši morati potražiti nova igrališta.

1909. raspisan je javni natječaj za izgradnju Sveučilišne knjižnice i Zemaljskog arhiva. Četiri godine kasnije bibliotečni fond od 110.000 knjižnih svezaka seli iz zgrade današnjeg Rektorata na Marulićev trg. 29. rujna 1913. knjižnica i arhiv će studentima otvoriti vrata svoje nove zgrade. Iduće godine im se priljučuje Metropolitanska knjižnica Zagrebačke nadbiskupije.

Najljepšu secesijsku palaču u Zagrebu projektirao je Rudolf Lubinsky, poštujući principe estetike i funkcionalnosti totalnog umjetničkog djela. Gesamtkunstwerk bečke secesije utjecat će i na zagrebačke arhitekte, koji će početi odbacivati stroge okove povijesnih stilova.

Knjižnica je zbog rastućeg fonda morala krajem 20. stoljeća ponovo seliti. Hrvatski državni arhiv i Metropolitana ostat će na Marulićevom trgu, odakle i danas pozivaju Zagrepčane u potragu za istinom.