U Evropi postoje tri viša naučna sustava: francuski, engleski i njemački. Viši su učevni zavodi u Francuskoj stručne škole, koje imadu zadaću, da mladića odgoje za kakovo praktično zvanje; u visokim se školama u Engleskoj nastavlja nauka gimnazijska, koja teži za općenom naobrazbom; stručna se naobrazba započinje kasnije, a izvan visokih učilišta.

Ove oprečne pravce sjedinjuje sistem njemačkih sveučilišta, koji u jednu ruku pripravlja mladića za praktično zvanje, a u drugu ga opet znanstveno obrazuje.

Njemački sustav poprimljen bi i u Austriji, no u novije je doba tako modificiran i unaprijeđen ondje, da i njemačka sveučilišta u mnogim pitanjima nalaze uzore u sveučilištima austrijskim.

Stvarajući sebi najviši učevni zavod, morao se i hrvatski narod dakako ugledati u sveučilišta, koja su svoju organizaciju donekle dovršila i usavršila.

Da se pri tome povodio za austrijskim sveučilištima, bijaše ne samo prirodno, nego po onom, što smo o tim sveučilištima spomenuli, i jedino uputno.

Za to naše sveučilište kao čedo najnovijega doba i kao plod modernoga ustroja srednjo-evropskoga i nema onih povjesnih momenata, kao sveučilišta, koja su sebi sama pripravljala osnovu.

Mogli bismo povjest sveučilišta podijeliti u četir perioda: u prvom se pripravlja i rađa sveučilište, u drugom se ono otvara, u trećem se razvija i popunjuje, a u četvrtom se reformira.

Prvi period nastaje zapravo onim momentom, kad je prije dva vijeka našemu narodu obećano sveučilište.

No mi ne ćemo tako daleko posegnuti, jer držimo, da se tek s pripravljenom organizatornom osnovom počinje prava povjest sveučilišta; a ta je osnova položena zakonom o utemeljenju sveučilišta od god. 1869., koji je stvoren za banovanja Levina baruna Raucha.

U drugom se periodu odigrava najvažniji i najsvečaniji događaj, otvorenje sveučilišta god. 1874. po banu Ivanu Mažuraniću kao zastupniku Njegova Veličanstva.

U to razdoblje pada i provedba zak. članka o uređenju sveučilišta, popunjenje mudroslovnoga fakulteta matematičko-prirodoslovnim odsjekom, i neke odlike, kojima je sveučilište s najvišega mjesta počašćeno.

Treći period donosi sveučilištu za banovanja Ladislava grofa Pejačevića farmaceutički tečaj i opskrbljuje ga stvarnim potrebama, od kojih u prvom redu spominjemo veliku udobnu zgradu, u koju je sveučilište smješteno, i podignuće posebnoga doma za kemički laboratorij.

U četvrtom se periodu osniva i dovršuje velikim troškom zemaljskim botanički vrt; uređuju se seminari kao nužna sredstva dubljega znanstvenoga napretka, stvaraju se nove profesorske stolice, provađa velika reforma ustrojnoga zakona, proširuje sveučilište šumarskim tečajem, a pristupa i pripremama za otvaranje medicinskoga fakulteta.

Sav taj bujni i raznoliki život, kojim se donekle organizacija sveučilišta u tri fakulteta dovršuje pripada vladavini bana Dragutina grofa Khuen- Hedervary-a.

Pošto se sveučilište imalo iste godine otvoriti, kad je potvrđen i proglašen zak. članak o uređenju njegovu, nije ono moglo dobiti posebne zgrade, nego je smješteno onako, kako su prilike dopuštale.

Bogoslovni je fakultet ostao u nadbiskupskom sjemeništu na Kaptolu, gdje se i sada nalazi, dok su juridički i filosofički bili smješteni u zgradi sadanje gornjogradske gimnazije.

Tu je prvi kat – u kojem bijaše prije pravoslovna akademija – zapremila sveučilišna knjižnica, a drugi opet – koji bijaše za svrhe sveučilišne nadograđen troškom od 33.874 for. 97 nč. – pravoslovni i državoslovni te mudroslovni fakultet.

Kako je međutim sveučilište upotpunjeno matematičko-prirodoslovnim odsjekom, s kojim bijahu skopčani naravoslovni zavodi i fizikalni fakultet, a sveučilišna se biblioteka knjigama naglo obogatila – nijesu prostorije u rečenoj zgradi nikako dostajale.

Zato je trebalo ili prostorije proširiti ili sveučilište smjestiti u posebnu zgradu. Kr. zemaljska vlada odlučila se za ovo potonje, te je tako sveučilište dobilo sadanju zgradu na Sveučilišnom trgu, koju se u jeseni godine 1882. preselilo.