Na južnoj strani bijeloga Zagreba, u ubavoj savskoj ravnici, ovkraj pruge ugarske državne željeznice, kr. se naš botanički vrt stere gotovo u obliku pravilne pačetvorine, koja mjeri 6 1/2 katastralnoga jutra. Glavni mu je ulaz postavljen u os Gunduliće ulice, koja je do samoga vrta produžena, dok se drugi ulaz nalazi na zapadnoj strani vrta tik vrtljarske kuće.

Po odluci kr. zemaljske vlade povečat će se vrt na istočnoj strani još za nekoliko jutara, na kojima će bit prikazana isključivo flora hrvatska. Vrt će tada tangirati Preradovićeva ulica, pak će se ispostaviti potrreba i na toj strani otvoriti poseban ulaz.

Vrt je zasnovan u prirodnome , t. z. engleskome stilu, a samo pred staklenicima nalazi se uresnome bilju namijenjen pravilni francuski parter i do ovoga spram zapada nekoliko pravilnih čestica, koje su opasane hodnikom (Laubengang).

Potonji je tako konstruovan, da služi uzgoju bilina povijuša i penjalica, a na parcelama unutar toga hodnika odgaja odgaja se bilje jednogodišnje, dvogodišnje, ljekovito i otrovno.

Tu se nalazi i nekoliko zidanih bazena za sitnije biline povodnice. Središnji je bazen proviđen sa vodoskokom. Najveći dio vrta zapremaju čestice za pojedine prirodne porodice, na ime “veliki sistem”.

U istočnoj trećini vrta naći će posjetilac oko umjetne od kamena sagrađene špilje reprezentante viših zoidiogamskih embrijofita, na pose paprati, koje se u nas dadu odgajati pod otvorenim nebom, dalje prostrane nasade češernjača, porodice bilina jednosupnica i jedan dio dvosupnica.

Tu je i jezerce nepravilna oblika za neke povodnice i moćvarice. U jugo-istočnome dijelu vrta uređene je pred paviljonom, koji je zemaljska vlada poklonila botaničkome vrtu, ekonomski dio, a na lijevo od glavnoga ulaza nalazi se i “alpinium”, t. j. od surova kamena sastavljen brježuljak, na kome imaju pristanište reprezentanti fora visočina.

Srednji dio vrta, od prilike spram zapada do partera, zapremaju porodice prostolatičnih dvosupnica dok se čestice za sulatičnice nalaze u zadnjoj, zapadnoj trećini vrta.

Tu će biti i nekoliko bilinskogeografskih grupa, n. p. flora sjeverne Amerike, istočne Azije itd. Prostor oko vrtlarske kuće namijenjen je kulturi malenih voćaka, kojih među tim ima u obilnome broju i u različnim oblicima i u ekonomskome odjelu.

Pred parterom, u osi nove ulice, koja će se od sveučilišnoga trga produžiti do botaničkoga vrta, nalaze se najzad staklenici na ponešto uzvišenome terenu, a za njima spremište za oruđe i druge potrebštine.

Staklenici su konstruovani od željeza, a sastoje se od srednjeg najvišeg toplog odjela za paome i druge veće tropske biline, za tim od dvaju prostranih krila, od kojih je jedno toplo, drugo ladno, i od dviju na prijašnje okomito se prislanjajućih kulturnih kuća, od kojih je opet jedna topal, druga ladna.

Pročelje prvih triju odjela gleda spram juga, dok su simetrijski sedlasti krovovi obiju kulturnih kuća nagnuti spram istoka i zapada. U savezu s tim staklenicima još je nešto niže situirano množilište s toplim i temperiranim odjelom, a odavle spram vrtljarske kuće nanizao se je obilan broj klila različna oblika.

Staklenici se griju toplom vodom, koja iz dvaju kotlova struja kroz cijevi. što se u svim odjelima nalaze. Ložišta s kotlovima i stanovi za vrtljarske pomoćnike dozidani su straga na staklenike. Kao gorivo rabimo koks.

Potrebu vode namiruje gradski vodovod sa dovoljnim broje hidranta, koji su porazdijeljeni po čitavoj bašći i u svim zgradama. Staklenici su nam u ovaj par puni puncati eksotičnoga bilja.

Kako se medju tim kr. naša zemaljska vlada, očinski brine za procvat mladoga našega instituta, nema sumnje, da će se staklenici postepeno povećati, odnosno gradnjom novih umnožati.

Smjerna hvala budi za to i ovom zgodom izrečena kralj. zemaljskoj vladi, kojoj sveučilište naše u prvom redu ima da zahvali, što medju naučnim svojim institutima ima i botanički vrt, koji se u ovaj par već smije takmiti s botaničkim vrtovima drugih naprednih zemalja.