Akademijski trg Ovaj trg jest produženje Zrinjevca. Ima liepih nasada plemenita drveća i cvieća, pa je sa Zrinjevcem i Sveučilištnim trgom početak velikih nasada, koji će kao glasija okružiti gradski prediel medju Petrinjskom ulicom i Savskom cestom. Na jug sizati će ovi nasadi do kolodvora kr. ugarske željeznice pred paromlinom, od tuda će uzporeda sa željezničkom prugom zakrenuti na zapad, i uključiv botanički vrt, zahvatiti na sjeveru Sveučilištni trg.

Na akademijskom trgu može se viditi: U kući Ljud. baruna Vranjicana br. 2 krasna po bravaru A. Mesiću izradjena željezna vrata stubišta i ukusno, nalik saga, ukrašeni vrt.

Kip sv. Jurja, namješten pred kemičkom laboratoriju, krasna radnja glasovitoga kipara Fernkorna, pokazujući sv. Jurja na konju u borbi sa zmajem. Ovja kip izradjen je po Fernkornu g. 1862. za Monakovsku izložbu, pa je tamo dobio najviše odlikovanje.

G. 1865. ponudi ga pokojnomu stožerniku Juraju Hauliku za umjerenu cienu od 6000 for., a ovaj ga nabavi g. 1867. i namjesti kraj ulaza u maksimirski perivoj. G. 1884. pokloni ovu divnu umotvorinu stožernik Josip Mihailović, jur dosta oštećenu, jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a ova je ustupi gradu Zagrebu, da ju, davši izvesti nuždne popravke, namjesti nedaleko akademijske sgrade.

Kip lieven je iz cinka i treba pomnjive pažnje, da se nepogodom vremena neošteti. Dvogubka kipa nalazi se u palači Montenuovo u Beču nad zdencom.

Kemički laboratorij Franje Josipa I. (Akademijski trg br. 7, vidi Sveučilište).

Matica hrvatska (Akademijski trg i Matičina ul. 2) Kada je družtvo “Čitaonice”, obstojavše u Zagrebu od 1. ožujka 1838., dne 10 veljače 1842. održavalo svoju glavnu skupštinu, predloži grof Janko Drašković, da se utemelji družtvo “Matica ilirska”, koje bi izdavalo stare klasičke pjesnike dalmatinske i ine znanstvene i obće koristne knjige.

Taj predlog prihvaćen je oduševljenjem, i tako je već do mjeseca lipnja 1842. Matica ilirska imala preko 90 članova utemeljitelja i odpočela svoj rad, davši tiskati Gundulićeva “Osmana”.

Od to doba svojski je nastojala Matica ilirska oko svoga cilja, te je mnogo privredila naučnoj knjigi hrvatskoj i bila predteča znanstvenomu radu akademije znanosti i umjetnosti.

Kada je akademija otvorena sa strogo znanstvenim radom, i družtvo s. Jeronima oživotvoreno sa smjerom pučkoga obrazovanja, ograniči Matica ilirska svoje djelovanje na srednji sloj hrvatskoga pučanstva.

Promjeniv u tom pravcu pravila, promjeni i svoje ime u “Matica hrvatska”. Obnovljeno svoje djelovanje poče god. 1877., kada je nova osnova družtenomu radu prihvaćena u skupštini od 28. siečnja.

Od god. 1877. do 1890. izdala je Matica hrvatska 110 knjiga, koje su štampane u 625.000 iztisaka troško od 258.334 for. 54 nč., te je sva ova zaliha knjiga – do koje tisuće – med članove razpačana.

Matica imala je koncem 1890. u svemu 7.787 članova, prema godini 1847. za 7.300 više. Družtvena imovina, koja je g. 1877. iznosila nešto preko 30.000 for. porasla je do konca g. 1890. na 126.119 for. 9 nč. Od ove je uloženo 75.000 for. u krasnu kuću, koju je družtvo sagradilo u jednoj polovici g. 1886., a u drugoj g. 1891. na zemljištu darovanu po gradskoj obćini zagrebačkoj.

Družtvo sv. Jeronima (Trenkova ul. br. 14, niže akademijskog trga) Ovo za naobrazbu nižih slojeva naroda osobito zaslužno družtvo nasta g. 1868. ponukanjem nadbiskupa kardinala Jur. Haulika.

Svrha mu je izdavati i uz jeftinu cienu širiti dobrim duhom pisane pučke knjige zabavno-poučnoga sadržaja. Družtvenimi poslovi upravlja odbor od osam članova stanujućih u Zagrebu.

Družtvo izdalo je do sada 84 knjige vjerske, uzgojne, zdravstvene, historijsko-zemljopisne, gospodarske, prirodopisne i zabavno-poučne sadržine, koje su štampane u 808.600 komadih i malne sve razpačane.

Družtvo štampa sada svaku svoju knjigu u 9.300 kom., a ilustrirani za pučku prosvjetu osobito važni i koristni 14 araka obsižući kalendar “Danicu” štampa u 35.000 komada.

Družtvo ima 9.196 članova, a imovima mu iznosi 124.580 for. Od ove ulaže do 70.000 for. u gradnju svoje liepe velike dvokatne kuće, što ju podiže na gradilištu, koje mu je poklonila gradska obćina zagrebačka.