Izvješća gradska osamdesetih godina spominju redovito nepovoljno zdravstveno stanje i veliki pomor pučanstva (30 ili više ‰), te nalaze uzrok tomu u lošoj kanalizaciji i nezdravim stanovima. Poljednjih godina prestaju takove tužbe, pomor se umanjio na 25 ‰, priljepljive se bolesti ne javljaju u većem opsegu i povoljnomu zdravstvenom stanju kvari još ljepši uspjeh jedino najpogubnija neprijateljica čovječanstva – tuberkuloza.
Općenito naprezanje, koje se opaža svuda u svijetu proti toj pogubnoj zarazi, naći će jamačno odziva i potpore i u glavnom gradu, te će s vremenom i taj faktor postati manje opasan i strašan.
Što se pak zdravstveno stanje poboljšalo, imamo da zahvalimo dobroj vodi i valjanoj novoj kanalizaciji.
Podigavši godine 1875. gradski vodovod, stvori gr. općina osnov i prvi uvjet asaniranju grada, a sadašnja gr. uprava nastavi započeto djelovanje i proširi instituciju gr. vodovoda u tolikom opsegu, da će i povećanim zahtjevima za mnogo godina unaprijed udovoljavati.
U požrtvovnom radu za unapredjivanje grada riješi se grad. zastupstvo na daljne žrtve i dozvoli u skupštini od 10. siječnja 1901. trošak od 820.000 kruna za proširivanje vodovodnih uredaba i izvodjenje vodovoda za gorske predjele grada.
Prema odobrenoj osnovi izvedeni su novi zdenci još iste godine, a ove se godine započela izvedba daljnih radnja, kao što je reservoir za I. i II. pojas, te će nakon dovršenja u kratkom vremenu glavni grad biti opskrbljen vodom dobrom i jeftinom u potpunom opsegu.
Ističe se pak nada sve po zdravsrveno stanje najzamašnije djelo prošlog decenija, preznamenito po sav razvoj, provedenje sustavne kanalizacije, koje ovomu razdoblju svoj biljeg udari.
Ne procvate Zagreb nikad tako, da ne bude stvoren ovaj prvi uvjet svakomu razvoju moderna grada, pa da ovja viijek ne sazda gradu ništa drugo. trajna bi bila zasluga onoga, tko to djelo zače i provede.
A prvi čin sadašnjega načelnika bijaše odluka o provedbi kanalizacije. U skupštini je primljen oduševljeno na znanje otpis vis. kr. zem. vlade od 2. prosinca 1893., kojim se odobrava operat za izvedenje glavnoga kanala i za preloženje potoka Medveščaka u Ribnjačku dolinu.
Milan Lenuci
Sadašnji predstojnik gr. gradjevnog ureda, gr. tehnički savjetnik Milan Lenuci rodio se je u Baniji kraj Karlovca g. 1849., te je strukovne nauke svršio u visokoj tehničkoj školi u Gracu g. 1873. U siječnju g. 1874. imenovan bi podmjernikom kod poglavarstva grada Zagreba.
Kasnijih godina istaknuo se sudjelovanjem kod osnivanja gradskog vodovoda. God. 1882. izabran je gr. inžinirom, te mu je naročito povjereno vodjenje tehničkih posala gr. vodovoda.
Nakon smrti gr. nadinžinira R. Melkusa g. 1891. preuze upravu gr. gradj. ureda, te bi sliedeće god. 1892. izabran gr. nadinžinirom. Za obnove gr. poglavarstva g. 1896. izabran je gr. tehničkim savjetnikom, u kojem svojstvu stoji i danas na čelu gr. gradj. uredu.
Mnogobrojne radnje i gradjevine, izvedene posljednjih deset godina, obavljene su pod njegovo upravom i pod njegovim nadzorom, pa u koliko se na čast gradu Zagrebu, najljepša su pohvala svome začetniku.
Mnoge regulatorne osnove, napose oko uredjivanja gr. trgova i perivoja i u opće oko ukrasivanja grada, njegovo su djelo. Za svoje djelovanje stekao je Milan Lenuci opetovano javno priznanje, a za zasluge, stečene nakon potresa 1880., izraženo mu je previšnje priznanje Njegova c. i kr. apostolskog Veličanstva.
Za jubilarne izložbe g. 1891. dopitana mu je velika kolajna za izloženu vlastitu konstrukciju javnih stuba od željeza i drva, kakova je sad u Zagrebu u porabi za javne svrhe. Tom zgodom odlikovan je i počasnom diplomom za rad oko uredjenja cjelokupne izložbe.
Najglavnije pak zasluge stekao je Milan Lenuci za gr. vodovod, koji je on od prvih početaka do današnjega potpunog razvoja doveo, te je naročito osnova za proširivanje vodovoda i na gorske predjele grada njegovo djelo, koje je po stručnjacima steklo priznanja i po kojemu će Zagreb doći medju gradove najbolje opskrbljene vodom.
