Kada bi postojala kuća najzagrebačkijih Zagrepčana, počasno bi mjesto u njoj sigurno pronašao nesvršeni praški student prava i čuveni zagrebački kroničar August Šenoa. Zagreb će biti glavni motiv Šenoine književnosti i novinarstva, od prvog povijesnog romana Zlatarovo zlato iz 1871. do novinskih feljtona Zagrebulje koje će s prekidima objavljivati od 1866. do 1880. Te je godine 9. studenog Zagreb pogodio snažan potres.

Šenoa će u svojim posljednjim Zagrebuljama napisati kroniku osam dana zastrašujućeg podrhtavanja zagrebačkih ulica. Kao gradski će senator pregledavati štete na zgradama i pritom se teško razboljeti. Umrijet će iduće godine od upale pluća.

Šenoa je potkraj života bio glavni urednik i autor Vienca, književnog časopisa Matice hrvatske. Matica je, kao jedna od glavnih kulturnih ustanova, osnovana 1842. u gornjogradskoj Visokoj ulici kao izdavačka kuća Ilirske čitaonice. 1887. i Matica će se preseliti na Donji grad.

Na istočnom rubu današnjeg Strossmayerovog trga dobit će od Zagreba na poklon građevinsko zemljište, gdje će za 50.000 forinti izgraditi neorenesansnu palaču. Gradnja će se financirati iz prikupljenih članarina i nakladničke djelatnosti, u sklopu koje su objavljivana djela hrvatskih književnika i antičkih klasika.

Potom će se i Matica pridružiti zagrebačkim rentijerima i svoju financijsku održivost potražiti u iznajmljivanju šest stanova izgrađenih u njezinom novom sjedištu.