KAVANA CORSO

Bune li se građani?

Početkom 20. stoljeća u Zagrebu je radilo 25 kavana u kojima se moglo, uz kavu i dim cigareta, pojesti komad bečke torte, pročitati desetke europskih novina, razglabati o politici ili odigrati partiju biljara. Nastavi čitati “KAVANA CORSO”

STAN VIKTORA KOVAČIĆA

Gradite li moderno?

Otto Wagner je 1894. izabran za profesora na bečkoj Akademiji likovnih umjetnosti. U svom će nastupnom govoru definirati postulate moderne arhitekture, koja mora biti odraz potreba i mogućnosti suvremenog društva, a ne imitacija prošlih vremena. Nastavi čitati “STAN VIKTORA KOVAČIĆA”

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Tražite li reforme?

U Parizu je sredinom 12. stoljeća otvoreno drugo europsko sveučilište, čiji će studij filozofije četiri stoljeća kasnije završiti bivši španjolski vojnik Ignacije Loyola. On će s desetoricom studentskih kolega 1535. osnovati crkveni red Družbe Isusove. Nastavi čitati “SVEUČILIŠTE U ZAGREBU”

ZDENAC ŽIVOTA

Slavite li život?

1900. je u Parizu organizirana Svjetska izložba, na kojoj će 50 milijuna posjetitelja slaviti ulazak u 20. stoljeće. Pariški će gosti birati između posjeta novoizgrađenom Grand Palaisu, njemačkom paviljonu s motorima Rudolfa Diesela, projekcijama prvih zvučnih filmova ili sportskim borilištima pariških Olimpijskih igara. Nastavi čitati “ZDENAC ŽIVOTA”

UČITELJSKI DOM

Slušate li učitelje?

Češki protestant Jan Kamensky objavljuje 1638. Veliku didaktiku u kojoj će predstaviti viziju sustava univerzalnog obrazovanja dostupnog svima bez obzira na društveni status, spol ili religiju. Nastavi čitati “UČITELJSKI DOM”

BOTANIČKI VRT

Čuvate li prirodu?

Švedski liječnik, botaničar i začetnik ekologije Carl von Linne svoju će plemićku titulu zaslužiti 1761. znanstvenim radom na klasifikaciji biljnog i životinjskog svijeta. Linneovu nomenklaturu, prema kojoj svaka biljka ima dva latinska imena za rod i vrstu, koristimo i danas. Nastavi čitati “BOTANIČKI VRT”

GLAVNI KOLODVOR

Poštujete li migrante?

Željeznice će u drugoj polovici 19. stoljeća postati žile kucavice europske liberalne ekonomije. Obečavajući visoke prinose dionica, željezničke će kompanije potaknuti rast špekulativnih ulaganja i dovesti 1873. do sloma bečke burze. Nastavi čitati “GLAVNI KOLODVOR”

UMJETNIČKI PAVILJON

Smije li umjetnost vrijeđati?

Predstojnik vladinog Odjela za bogoštovlje i nastavu Izidor Kršnjavi odlučio je problem nepostojanja likovnih umjetnika u Zagrebu riješiti uvozom radne snage. 1893. je iz Pariza u Zagreb pozvao Vlahu Bukovca. Nastavi čitati “UMJETNIČKI PAVILJON”

MATICA HRVATSKA

Čitate li neću ili ne ću?

Kada bi postojala kuća najzagrebačkijih Zagrepčana, počasno bi mjesto u njoj sigurno pronašao nesvršeni praški student prava i čuveni zagrebački kroničar August Šenoa. Nastavi čitati “MATICA HRVATSKA”

HOTEL PALACE

Osjećate li se Europljanima?

Europski će štih Zagrebu donijeti članovi židovske zajednice, kojima će zakon iz 1873. osigurati građansku i političku ravnopravnost. Između Rosenfeldove drogerije i Pristerovog frizeraja i parfumerije u Praškoj, nicat će trgovine papirnate galanterije, rukavica, nalivpera, muzikalija i košer delikatesa. Nastavi čitati “HOTEL PALACE”

GLAZBENI PAVILJON

Plešete li?

Još od preimenovanja trga, na Zrinjevcu je planirano postavljanje spomenika Nikoli Šubiću Zrinskom, što se međutim nikad nije dogodilo. Umjesto spomenika središnju će točku perivoja zauzeti glazbeni paviljon. Njega je Zagrebu darovao židovski poduzetnik Eduard Prister, povodom velike gospodarske izložbe 1891. Nastavi čitati “GLAZBENI PAVILJON”

PALAČE VRANYCZANY

Pošto kila kulture?

Ključni korak preobrazbe Zrinjevca iz donedavnog kukuruzišta u reprezentativni gradski trg bilo je naseljavanje nove građanske elite. Značaj starog plemstva, gornjogradskih obrtnika i sitnih trgovaca bio je na zalasku, pa će novu donjogradsku elitu predvoditi veletrgovci koji su ekonomskim i političkim utjecajem zaslužili titule grofova i baruna.

Nastavi čitati “PALAČE VRANYCZANY”

NOVI TRG – ZRINJEVAC

Hoće li Zagreb postati pametan?

Po uzoru na bečki Gründerzeit, gradsko će poglavarstvo pokrenuti zagrebačko utemeljiteljsko doba. 1865. će usvojiti prvu regulatornu osnovu, kojom će definirati ambicije urbanističkog razvoja. Kao granice novog Donjeg grada određuju se na sjeveru Trg bana Jelačića i Ilica, na istoku Petrinjska, na zapadu Savska, a na jugu željeznička pruga. 

Nastavi čitati “NOVI TRG – ZRINJEVAC”

TRG BANA JELAČIĆA

Koristite li pravo glasa?

Gradec je 1242. pružio utočište mađarskom izbjeglici Beli IV i zauzvrat dobio status slobodnog grada. Srednjovjekovne zidine Gradeca i Kaptola šest su stoljeća štitile Zagrepčane od Tatara, Turaka i jedne od drugih sve do sredine 19. stoljeća kada ubrzano dolazi vrijeme modernih gradova i nacionalnih država.

Nastavi čitati “TRG BANA JELAČIĆA”