Category
PRIČE
Početkom 20. stoljeća u Zagrebu je radilo 25 kavana u kojima se moglo, uz kavu i dim cigareta, pojesti komad bečke torte, pročitati desetke europskih novina, razglabati o politici ili odigrati partiju biljara. U inventaru starih zagrebačkih kavana zasigurno ćemo… Continue Reading →
1566. krenuo je Sulejman Veličanstveni sa 100.000 vojnika i 300 topova u pohod na Beč. U mađarskom gradiću Sigetu, silnu će tursku vojsku zaustaviti 2.500 junaka predvođenih Nikolom Šubićem Zrinskim. 300 godina kasnije, sigetski će boj opjevati Franjo Marković, a… Continue Reading →
Otto Wagner je 1894. izabran za profesora na bečkoj Akademiji likovnih umjetnosti. U svom će nastupnom govoru definirati postulate moderne arhitekture, koja mora biti odraz potreba i mogućnosti suvremenog društva, a ne imitacija prošlih vremena. Dvije godine kasnije na njegovu… Continue Reading →
U Parizu je sredinom 12. stoljeća otvoreno drugo europsko sveučilište, čiji će studij filozofije četiri stoljeća kasnije završiti bivši španjolski vojnik Ignacije Loyola. On će s desetoricom studentskih kolega 1535. osnovati crkveni red Družbe Isusove. Ustroj pariškog studija poslužio je… Continue Reading →
1900. je u Parizu organizirana Svjetska izložba, na kojoj će 50 milijuna posjetitelja slaviti ulazak u 20. stoljeće. Pariški će gosti birati između posjeta novoizgrađenom Grand Palaisu, njemačkom paviljonu s motorima Rudolfa Diesela, projekcijama prvih zvučnih filmova ili sportskim borilištima… Continue Reading →
Stigao je i taj dugo iščekivani 14. listopad 1895. Njegovo Veličanstvo Franjo Josip stiglo je jutarnjim vlakom u Zagreb na svečano otvorenje Hrvatskog narodnog kazališta. Nova je zgrada izgrađena na središnjem dijelu tadašnjeg Sveučilišnog trga. Taj će se dio grada… Continue Reading →
Češki protestant Jan Kamensky objavljuje 1638. Veliku didaktiku u kojoj će predstaviti viziju sustava univerzalnog obrazovanja dostupnog svima bez obzira na društveni status, spol ili religiju. U Zagrebu će put do javnog osnovnog školstva potrajati dva stoljeća. 1830. je na… Continue Reading →
Louis Daguerre i William Talbot predstavljaju 1839. u Parizu i Londonu svojim nacionalnim akademijama izume koji će izmijeniti povijest umjetnosti. Talbotova kalotopija i Daguerrova dagerotipija ostat će u povijesti zapamćeni kao preteče fotografije. Sedamnaest godina kasnije prvi će stalni fotografski… Continue Reading →
1851. je u Londonu organizirana velika svjetska izložba. Dok je većina posjetitelja slavila čudesna postignuća industrijske revolucije, dio će umjetničke zajednice osuditi bezdušnu estetiku tvorničke proizvodnje. Iz njihove kritike nehumanosti industrijskog društva proizaći će pokret Arts and crafts. Njemački teoretičar… Continue Reading →
3. lipnja 1607. na Gornjem je gradu svečano otvorena isusovačka gimnazija. Time je Zagreb postao dijelom najveće školske mreže u povijesti europskog odgoja i obrazovanja. Isusovački nastavni plan Ratio Studiorum postavit će školovanje europske elite na humanističke temelje gramatike, retorike,… Continue Reading →
Godine 1900. broj se stanovnika Zagreba povećao na 61.000. Iduće godine, Milan Lenuci će izraditi nacrt uređenja Zapadnog perivoja od današnjeg Trga Republike Hrvatske do Botaničkog vrta. Na njegovom će južnom dijelu, Lenuci predložiti izgradnju sportskog parka. Sportski su se… Continue Reading →
Švedski liječnik, botaničar i začetnik ekologije Carl von Linne svoju će plemićku titulu zaslužiti 1761. znanstvenim radom na klasifikaciji biljnog i životinjskog svijeta. Linneovu nomenklaturu, prema kojoj svaka biljka ima dva latinska imena za rod i vrstu, koristimo i danas…. Continue Reading →
Željeznice će u drugoj polovici 19. stoljeća postati žile kucavice europske liberalne ekonomije. Obečavajući visoke prinose dionica, željezničke će kompanije potaknuti rast špekulativnih ulaganja i dovesti 1873. do sloma bečke burze. Razvoj austrijske željezničke mreže diktirat će dioničko Društvo južnih… Continue Reading →
Predstojnik vladinog Odjela za bogoštovlje i nastavu Izidor Kršnjavi odlučio je problem nepostojanja likovnih umjetnika u Zagrebu riješiti uvozom radne snage. 1893. je iz Pariza u Zagreb pozvao Vlahu Bukovca. Prije nego što će se školovati na Cabanelovoj Akademiji likovnih… Continue Reading →
Kada bi postojala kuća najzagrebačkijih Zagrepčana, počasno bi mjesto u njoj sigurno pronašao nesvršeni praški student prava i čuveni zagrebački kroničar August Šenoa. Zagreb će biti glavni motiv Šenoine književnosti i novinarstva, od prvog povijesnog romana Zlatarovo zlato iz 1871…. Continue Reading →
Europski će štih Zagrebu donijeti članovi židovske zajednice, kojima će zakon iz 1873. osigurati građansku i političku ravnopravnost. Između Rosenfeldove drogerije i Pristerovog frizeraja i parfumerije u Praškoj, nicat će trgovine papirnate galanterije, rukavica, nalivpera, muzikalija i košer delikatesa. Draguljarske… Continue Reading →
Dok će se 1860. u Britanskoj kraljevskoj akademiji odvijati žestoki sukob znanosti i crkve oko nove Darwinove teorije evolucije, u Zagrebu će đakovačko-srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer pokrenuti inicijativu osnivanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Strossmayer će Akademiji donirati 50.000… Continue Reading →
Još od preimenovanja trga, na Zrinjevcu je planirano postavljanje spomenika Nikoli Šubiću Zrinskom, što se međutim nikad nije dogodilo. Umjesto spomenika središnju će točku perivoja zauzeti glazbeni paviljon. Njega je Zagrebu darovao židovski poduzetnik Eduard Prister, povodom velike gospodarske izložbe… Continue Reading →
Ključni korak preobrazbe Zrinjevca iz donedavnog kukuruzišta u reprezentativni gradski trg bilo je naseljavanje nove građanske elite. Značaj starog plemstva, gornjogradskih obrtnika i sitnih trgovaca bio je na zalasku, pa će novu donjogradsku elitu predvoditi veletrgovci koji su ekonomskim i… Continue Reading →
Po uzoru na bečki Gründerzeit, gradsko će poglavarstvo pokrenuti zagrebačko utemeljiteljsko doba. 1865. će usvojiti prvu regulatornu osnovu, kojom će definirati ambicije urbanističkog razvoja. Kao granice novog Donjeg grada određuju se na sjeveru Trg bana Jelačića i Ilica, na istoku… Continue Reading →
Gradec je 1242. pružio utočište mađarskom izbjeglici Beli IV i zauzvrat dobio status slobodnog grada. Srednjovjekovne zidine Gradeca i Kaptola šest su stoljeća štitile Zagrepčane od Tatara, Turaka i jedne od drugih sve do sredine 19. stoljeća kada ubrzano dolazi… Continue Reading →
